Учитавање...

Вести

Zašto je telo EU za etiku važno za transparentnost i poverenje javnosti

19.05.2024 | Etika

Leaning Tower of Pisa, Italy

Садржај чланка

Zašto je telo EU za etiku važno za transparentnost i poverenje javnosti

Snažni etički standardi i standardi transparentnosti ključni su za dobro upravljanje, a pomažu i u sprečavanju korupcije i neprimerenog mešanja u demokratski proces. Ipak, širom institucija EU ti su standardi dugo bili neujednačeni: pošto svaka institucija ima sopstvenu ulogu i poslovnik, većina je tokom godina razvila sopstvene kodekse ponašanja. Telo EU za etiku, osnovano 15. maja 2024., prvi je pokušaj da se ti odvojeni okviri približe.

A view symbolising openness and accountability in European public institutions. Photo by davide ragusa on Unsplash

Šta je telo za etiku i zašto je stvoreno

Telo za etiku je nezavisno telo zajedničko institucijama EU. Ono radi dve stvari: uvodi zajedničke etičke standarde za te institucije i stvara forum na kojem one mogu da koordiniraju i razmenjuju mišljenja o etičkim pitanjima. Cilj je negovati integritet i poverenje građana u javne institucije i demokratske procese, uz poboljšanje saradnje između tela koja su ranije radila izolovano.

Važno je da telo ne zamenjuje postojeće nadzornike. Njegov opseg ne dira u ovlašćenja Evropske kancelarije za borbu protiv prevara (OLAF) ni Evropskog ombudsmana. Svaka institucija ostaje odgovorna za primenu standarda, praćenje usklađenosti i samostalno rešavanje eventualnih kršenja ili slučajeva sankcija – te za objavljivanje načina na koji primenjuje pravila.

Ko je obuhvaćen i koji standardi važe

Telo okuplja institucije EU kao 'strane': Evropski parlament, Savet EU, Evropsku komisiju, Sud pravde (kao posmatrača), Evropsku centralnu banku, Evropski revizorski sud, Evropski ekonomski i socijalni komitet i Evropski komitet regija. U decembru 2024. predsednik Evropskog saveta najavio je da će zatražiti da se i Evropski savet pridruži. Oni koji su zaista obuhvaćeni jesu politički imenovani funkcioneri – poput poslanika u Evropskom parlamentu, komesara i drugih visokih nosilaca funkcija – a ne šira državna služba.

Zajednički standardi dosežu u oblasti gde je etički rizik najveći: primanje poklona, nagrada, gostoprimstva i putovanja od trećih strana; transparentnost oko sastanaka s predstavnicima interesa; izjave o interesima i imovini; spoljašnje aktivnosti; te aktivnosti bivših članova nakon mandata. Ako želite da vidite kako EU šire oblikuje institucionalnu stranu svog rada, naš pregled ETIAS-a nalazi se u istom pejzažu donošenja pravila EU.

Kako funkcioniše u praksi

U operativnom smislu telo ima tri glavna zadatka: razvijanje zajedničkih minimalnih standarda konsenzusom, vođenje razmene mišljenja o tome kako su interna pravila usklađena s tim standardima i promovisanje saradnje u vezi s ponašanjem svojih članova. Pomaže mu pet nezavisnih stručnjaka koji na zahtev mogu da daju poverljiva mišljenja o tome da li izjave o interesima ispunjavaju dogovorene minimalne standarde.

Njegovo upravljanje je namerno podeljeno. Telo čini po jedan predstavnik i jedan zamenik iz svake institucije učesnice, imenovani na najviše pet godina, uz predsedavanje koje rotira godišnje. Zajednički sekretarijat sastavljen od službenika svake institucije podržava rad, a njegov sastav treba da obezbedi i rodnu ravnotežu i geografsku raznolikost. Kako bi proces ostao otvoren, sve ključne informacije – sastav tela, kalendari i dnevni redovi sastanaka, sami standardi i njihova ažuriranja, godišnji izveštaji i institucionalne samoprocene – objavljuju se na njegovoj internet stranici.

Извори слика:

  • Слика заглавља: Photo by davide ragusa on Unsplash
  • Најавна слика: Photo by Rockwell branding agency on Pexels